Dokumenti :: Gender rječnik

Ravnopravnost polova / Osnovni pojmovi

Zašto je važna ravnopravnost polova?
Rodna ravnopravnost i jednake mogućnosti za muškarce i žene su principi koji doprinose demokratskom razvoju svakog društva. Da bi se postigla rodna ravnopravnost, neophodno je poboljšanje položaja žena u mnogim oblastima, kao što su javni život i odlučivanje, rad, zapošljavanje i pristup resursima, socijalna i zdravstvena zaštita, obrazovanje, mediji i posebno zaštita od nasilja. U cilju postizanja rodne ravnopravnosti važno je obezbijediti proaktivnu ulogu muškaraca u ovom procesu, jer rodna ravnopravnost ne podrazumijeva rat polova, pobjedu jednog pola nad drugim, nego upravo sinergiju oba pola, žena i muškaraca, radi obostrane koristi.
Rezultat uvođenja i poštovanja principa rodne ravnopravnosti, doprinosi boljem kvalitetu života i blagostanja za sve (žene i muškarce, dječake i djevojčice).
Uvođenje principa jednakosti i rodne ravnopravnosti omogućava efikasno korišćenje svih kapaciteta društva, kao i adekvatno partnerstvo institucija, privatnog sektora i civilnog društva na dobrobit svih.
Osnaživanje žena i rodna ravnopravnost su temeljne vrijednosti na kojima počiva sistem ljudskih prava, ali i imperativ ekonomskog i socijalnog razvoja svakog društva. Poštovanjem i primjenom ovih vrijednosti i standarda radimo odlučno za budućnost jednakih prava i jednakih mogućnosti u cilju napretka za sve.

Ravnopravnost polova - osnovni pojmovi:

• Ljudska prava / Human Rights 

U pravnom smislu, uključuju priznavanje prava (od strane zakonodavne vlasti), uživanje prava (preko institucija izvršne vlasti) i zaštitu prava (od strane pravosuđa). Ljudska prava su univerzalna, predstavljaju suštinsko obilježje pravne države i centralno vrijednosno jezgro svih ustavnih odredbi.

• Gender (rod) / Gender 

Društveno uslovljene razlike između žena i muškaraca koje su, za razliku od bioloških i fizioloških razlika, naučene, promjenljive i zavise od različitih faktora: kulture, religije, društvenog i političkog uređenja, ekonomske situacije, klase, starosne dobi, etničke pripadnosti itd.

• Rodna jednakost / Gender equity 

Jednakost između muškaraca i žena podrazumijeva jednaka prava, odgovornosti i mogućnosti. Jednakost ne promoviše identičnost muškaraca i žena, već uvažava njihovo pravo na različitost. Jednakost znači i zaštitu specifičnosti, odnosno razlika među ljudima.

• Rodna ravnopravnost / Gender equality 

Ravnopravna vidljivost, osposobljenost i učešće polova u svim vidovima javnog i privatnog života. Sva ljudska bića treba da budu ravnopravna pred zakonima i da imaju slobodu i mogućnost ravnopravno učestvovati u aktivnostima jednog društva, javnoj i privatnoj sferi, bez ograničenja rodnim ulogama, i da od tih aktivnosti ravnopravno dijele dobrobit. Ravnopravnost polova je u suprotnosti sa neravnopravnošću polova, a ne sa različitošću polova.

• Diskrimonacija po osnovu pola/roda / Gender based discrimination 
Privilegovanje, isključivanje ili ograničavanje zasnovano na polu/rodu, zbog kojeg se pojedinkama/cima otežava ili negira priznanje, uživanje ili ostvarivanje ljudskih prava i sloboda. Može biti direktna ili indirektna.

• Rodni mejnstriming/ Gender mainstreaming

Ugradnja prioriteta i potreba žena i muškaraca u sve zakone, strategije, planove, programe i akcije društva, radi postizanja jednakosti i ravnopravnosti polova, uzimajući u obzir, na nivou planiranja, posljedice koje će ove akcije imati na žene i muškarce. Gender mainstreaming kao termin je uveden u upotrebu donošenjem Pekinške deklaracije i platforme za akciju, na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama (Peking, 1995). Mnoge države su sporazumno usvojile gender mainstreaming kao važnu globalnu strategiju za postizanje ravnopravnosti polova. U tu svrhu, potrebno je da se pitanja ravnopravnosti polova shvate kao međusobno uvažavanje, podrška i saradnja svih žena i muškaraca na dobrobit cijelog društva.

• Rodno sljepilo/ Gender blindness

Ignorisanje ili odbijanje da se prizna postojanje diskriminacije po osnovu pola ili potrebe za uvažavanjemgender/rodne perspektive u planiranju i aktivnostima.

• Rodno razvrstani podaci/ Gender disaggregated data

Prikupljanje i razvrstavanje statističkih podataka po polu, koje omogućava podatke za socio-ekonomskugender/rodnu analizu po različitim oblastima.

• Rodna procjena/ Gender impact assesment

Ispitivanje politika, programa, zakona, planova i aktivnosti kako bi se vidjelo na koji način će oni uticati na žene i na muškarce; svrha gender/rodne procjene uticaja je eliminisanje diskriminatornih efekata i promovisanje ravnopravnosti polova.

• Privremene specijalne mjere (mjere pozitivne akcije)/ Temporary special measures (positive action)

Mjere namijenjene manje zastupljenom polu ili određenoj grupi, kako bi se spriječila postojeća diskriminacija ili kako bi te grupe dobile prava i mogućnosti koje su im bile ograničene usljed postojećih tradicionalnih stavova, ponašanja ili struktura. Ove mjere mogu biti korektivne (kao što su političke ili neke druge kvote) i promotivne (putem različitih vrsta promotivnih kampanja, u oblastima u kojima se zapaža nesrazmjerno malo učešće jednog pola ili određene grupe ljudi).

• Rodno zasnovano nasilje/ Gender based violence  

Bilo koji oblik nasilja, koristeći prijetnju fizičkom ili emotivnom snagom, uključujući silovanje, udaranje žena, seksualno zlostavljanje, incest i pedofiliju.  Rodno zasnovano nasilje koje rezultuje ili će vjerovatno rezultovatifizičkom, seksualnom ili psihološkom povredom žene ili njenom patnjom, uključujući prijetnje takvim radnjama, prisilu ili samovoljno lišavanje slobode, bilo u javnosti ili privatnom životu. To obuhvata, ali nije ograničeno samo na:

a. nasilje u porodici ili domaćinstvu, uključujući, između ostalog, fizičku i mentalnu agresiju, emocionalno i psihološko zlostavljanje, silovanje i seksualno zlostavljanje, incest, silovanje supružnika, stalnog ili povremenog partnera i nevjenčanog supružnika, zločin počinjen u ime časti, genitalno sakaćenje i druge tradicionalne obrede koji ženama nanose štetu, kao što su prisilni brakovi;

b. nasilje do kojeg dolazi u široj zajednici, uključujući silovanje, seksualno zlostavljanje/iskorišćavanje,seksualno uznemiravanje i zastrašivanje na radnom mjestu,  u institucijama i slično, trgovinu ženama u svrhu seksualnog i ekonomskog iskorišćavanja i seksualnog turizma;

c. nasilje koje počini ili toleriše država ili njeni službenici;

d. kršenje ljudskih prava žena u vrijeme oružanog sukoba, naročito otmice, nasilno preseljenje, sistemska silovanja, seksualno ropstvo, prisilne trudnoće i trgovina ljudima u svrhu seksualnog i ekonomskog iskorišćavanja.

• Rodno odgovorni budžeti/ Gender responsive budgets

Tretiranje i uzimanje u obzir gender/rodne dimenzije u budžetiranje. Sistemsko uvođenje principa jednakosti i ravnopravnosti polova u proces planiranja, izvršenja i kontrole javnih budžeta. Budžet kao javni instrument provođenja zakona, politika i strategija vlasti mora biti usmjeren na građane i građanke kao krajnje korisnike. Da bi se obezbijedila efikasnija i pravednija raspodjela sredstava, javni budžeti, od državnog do lokalnog nivoa vlasti, moraju identifikovati i uvažavati potrebe i prioritete različitih grupa žena i muškaraca. Uvođenje ravnopravnosti polova u sve faze budžetskog procesa sastavni je dio međunarodnih i domaćih pravnih i institucionalnih standarda za ravnopravnost polova. Inicijative koje se provode na globalnom, regionalnom i nacionalnom nivou kako bi javni budžeti imali gender (rodnu) komponentu.

• Rodno osjetljivi jezik/ Gender sensitive language

Upotreba politički korektnog jezika koji promoviše ravnopravnost polova i time izbjegava upotrebu diskriminatornih formi u porukama koje prima šira javnost u cilju ostvarivanja ravnopravnosti polova kao ljudskih prava u jeziku. Navođenje profesija, zvanja i titula žena u muškom rodu je eksplicitna diskriminacija.

Standardi za ravnopravnost polova/rodnu ravnopravnost Savjeta Evrope na srpskom jeziku dostupni su na našoj stranici na sljedećem linku:

http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/PAO/Pages/Standardi_za_ravnopravnost_polova.aspx