Domaći i međunarodni pravni okvir za ravnopravnost polova
Obavezujući dokumenti
Obavezujući pravni akti za Bosnu i Hercegovinu su UN Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), kao međunarodni pravni akt, i Zakon o ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini, kao domaći pravni akt, kojim se uređuje, promoviše i štiti ravnopravnost polova i garantuju jednake mogućnosti svim građanima, kako u javnoj, tako i u privatnoj sferi društva, te sprečava direktna i indirektna diskriminacija zasnovana na polu.
UN Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (1979) (CEDAW)
CEDAW – Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije nad ženama Bosna i Hercegovina je potpisala 01.09.1993. godine. Odredbe Konvencije uključene su u pravni sistem Bosne i Hercegovine po osnovu Ustava Bosne i Hercegovine ("Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini" iz Dejtona) - kontinuitet međunarodnih propisa.
Bosna i Hercegovina je obavezna periodično izvještavati UN Komitet za ukidanje diskriminacije žena o ispunjavanju obaveza iz ove Konvencije. Na osnovu ovih izvještaja, Komitet daje Zaključne komentare i preporuke za zemlju članicu, po kojima je dužna postupati i izvijestiti o preduzetim mjerama.
CEDAW: Inicijalni, Drugi i Treći izvještaj Bosne i Hercegovine (English) - Detaljnije
Zaključni komentari UN CEDAW Komiteta za Bosnu i Hercegovinu - Detaljnije
Zakon o ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini
Zakon o ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini prečišćeni tekst objavljen je 22.04.2010. godine u "Službenom glasniku BiH", br. 32/10. Zakon o ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini je prvi put usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH u maju 2003. godine, a stupio na snagu u junu 2003. godine („Službeni glasnik BiH“, br. 16/03). Nakon toga, usvojene su Izmjene i dopune Zakona o ravnopravnosti polova u BiH, te objavljene 29.12.2009. godine u "Službenom glasniku BiH", br. 102/09.
CEDAW – Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije nad ženama - Detaljnije
CEDAW: Inicijalni, Drugi i Treći izvještaj Bosne i Hercegovine (English) - Detaljnije
Zaključni komentari UN CEDAW Komiteta za Bosnu i Hercegovinu - Detaljnije
Zakon o ravnopravnosti polova u BiH - Detaljnije
Izmjene i dopune Zakona o ravnopravnosti polova u BiH - Detaljnije
Ostali relevantni dokumenti
Osim CEDAW i Zakona o ravnopravnosti polova u BiH, po osnovu članstva u međunarodnim tijelima, Bosna i Hercegovina je obavezana da poštuje i niz drugih dokumenata, rezolucija, smjernica i preporuka Ujedinjenih nacija i Savjeta Evrope, a takođe su od značaja i dokumenti EU koji se odnose na principe ravnopravnosti polova koje moramo ispuniti u procesima evropskih integracija. Ovdje su navedeni najvažniji izvori.
PEKINŠKA DEKLARACIJA i Platforma za akciju usvojena je na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama koja je održana 1995. godine u Pekingu. Bosna i Hercegovina je jedna od 189 država koje su prihvatile Deklaraciju i Platformu za akciju. - Detaljnije
Rezolucija Savjeta Evrope 1860 (2012) "Unapređenje ženskih prava širom svijeta" - Detaljnije
Ravnopravnost polova u međunarodnim dokumentima:
Savjet Evrope
Evropska unija
OEBS
Radni dokumenti
Publikacije, nalazi i preporuke u okviru Projekta „Implementacija Zakona o ravnopravnosti polova u BiH“ (podržano od Gender programa UNDP BiH):
Nalazi i preporuke Radne grupe za medije - Detaljnije
Nalazi i preporuke Radne grupe za javni i politički život - Detaljnije
Nalazi i preporuke Radne grupe za obrazovanje - Detaljnije
Nalazi i preporuke Radne grupe za rad, zapošljavanje i pristup resursima - Detaljnije
Nalazi i preporuke Radne grupe za zdravlje i socijalnu zaštitu - Detaljnije
Gender Audit BiH - Detaljnije
Gender Audit RS - Detaljnije
Gender Audit FBiH - Detaljnije
Regionalna konferencija Peking + 10 - Izvučene pouke i predstojeći koraci - Detaljnije
Standardi za ravnopravnost polova / rodnu ravnopravnost
Standardi za ravnopravnost polova, odnosno rodnu ravnopravnost predstavljaju opšte principe i preduslove utemeljene u obavezujućim i preporučujućim međunarodnim i domaćim normativno-pravnim dokumentima, kojima se reguliše uvođenje, unapređenje i postizanje rodne ravnopravnosti u svim razvojnim procesima društva. Prema Preporuci br. 17 (2007) Odbora ministara Savjeta Evrope zemljama članicama, definisani su ovi standardi i elementi koji pokazuju političku volju i predanost za ostvarivanje ovih standarda i odnose se na ratifikaciju i usvajanje relevantnih normativno-pravnih dokumenata, donošenje i sprovođenje planova za djelovanje radi ispunjavanja obaveza definisanih zakonima i drugim propisima, analize stanja, praćenje i ocjenu napretka i tako dalje.
A. Opšti standardi
1. Rodna ravnopravnost kao princip ljudskih prava i odgovornost vlada
2. Rodna ravnopravnost kao briga i odgovornost društva u cjelini
3. Predanost, javnost i odgovornost u postizanju rodne ravnopravnosti
4. Ratifikacija značajnih sporazuma i sprovođenje svih relevantnih međunarodnih pravnih instrumenata
5. Usvajanje i djelotvorno sprovođenje zakonodavstva o rodnoj ravnopravnosti i ugradnja rodne perspektive u zakonodavstvo u svim oblastima
6. Ukidanje seksizma iz jezika i promocija jezika koji odražava principe rodne ravnopravnosti
B. Standardi u posebnim područjima
Postizanje suštinske rodne ravnopravnosti zahtijeva usvajanje, bez odgađanja, proaktivnih politika koje će garantovati sprovođenje postojećih zakonskih odredbi i normi u posebnim područjima građanskog, političkog, ekonomskog, društvenog i kulturnog života.
1. Privatni i porodični život
2. Obrazovanje, nauka i kultura
3. Ekonomski život
4. Politički i javni život
5. Pomirenje privatnog/porodičnog života i profesionalnog/javnog života
6. Socijalna zaštita
7. Zdravlje, uključujući seksualna i reproduktivna stanja
8. Mediji
9. Nasilje nad ženama
10. Trgovina ljudskim bićima
11. Sukobi i postkonfliktne situacije
12. Specifičan položaj ranjivih grupa izloženih višestrukoj diskriminaciji
Izvor:
Council of Europe. Recommendation Rec(2007)17 of the Committee of Ministers to member states on gender equality standards and mechanisms adopted on 21 November 2007 and explanatory memorandum. Detaljnije
Ravnopravnost polova u oblasti obrazovanja
Obrazovanje predstavlja jedan od najvažnijih elemenata u postizanju ravnopravnosti polova, a posebno u vremenu kada postoji potreba za cjeloživotnim kontinuiranim obrazovanjem i stručnim usavršavanjem.
Zakon o ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini
Oblast OBRAZOVANjE
Član 10.
(1) Svi imaju jednaka prava na obrazovanje, bez obzira na pol.
(2) Obrazovna institucija ne smije vršiti diskriminaciju zasnovanu na polu u vezi sa:
a) uslovima prijema;
b) odbijanjem prijema;
c) načinom pružanja usluga i beneficija;
d) isključenjem iz procesa obrazovanja;
e) vrednovanjem dostignutih rezultata u toku obrazovanja;
f) jednakim uslovima u stvaranju karijere i profesionalnom usmjeravanju, stručnom usavršavanju i sticanju diploma;
g) u drugim mogućim slučajevima.
Član 11.
(1) Nadležne vlasti, obrazovne institucije i druga pravna lica obezbijediće da planovi i programi i metodologije osiguraju uspostavu obrazovnog sistema, koji će garantovati eliminaciju nastavnih programa koji sadrže stereotipnu društvenu ulogu muškarca i žene, a koji za posljedicu imaju diskriminaciju i nejednakost polova.
(2) Sadržaji, koji promovišu jednakost polova, sastavni su dio nastavnog programa za sve nivoe obrazovanja.
(3) Nadležne vlasti, obrazovne institucije i druga pravna lica obezbijediće efikasne mehanizme zaštite protiv diskriminacije i seksualnog uznemiravanja i neće preduzimati nikakve disciplinske ili druge kaznene mjere prema licu, zbog činjenice da se on/ona žalio/la na diskriminaciju, uznemiravanje, ili seksualno uznemiravanje, ili je svjedočio/la o diskriminaciji, uznemiravanju, ili seksualnom uznemiravanju.
Preduzetništvo žena
Dan ženskog preduzetništva se u svijetu obilježava od 2001. godine, i to trećeg petka u mjesecu maju.
Obilježavanje tog dana je prilika za odavanje priznanja ženama preduzetnicama i promovisanja potencijala ženskog preduzetništva. Detaljnije
Ravnopravnost polova u nauci, tehnologiji i IKT-u
Informacione i komunikacione tehnologije (IKT) su veoma važan segment našeg svakodnevnog života. IKT je široka oblast koja pruža neiscrpne mogućnosti za pristup znanju i informacijama, mogućnostima u oblasti usavršavanja i zapošljavanja, povećanju prihoda i poboljšanju kvaliteta života. Detaljnije
Ravnopravnost polova i sport
Učešće žena u sportu ima dugu istoriju. To je istorija obilježena podjelom i diskriminacijom, ali i ispunjena velikim dostignućima sportistkinja koje su uticale i na važan napredak za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena i djevojaka. Diskriminacija žena i djevojaka u sportu se manifestuje u istrajnosti stereotipa, nedostatku podrške... Detaljnije
Ravnopravnost polova u kulturi i umjetnosti
Kultura je od velike važnosti za društveni i ekonomski razvoj društva, čiji je integralni dio ostvarivanje ravnopravnosti polova kao osnovnog ljudskog prava i preduslova postojanja stvarne demokratije. Takođe, može biti i prepreka ostvarivanju ravnopravnosti polova, tako da je važno ispitivati odnose između kulture i ravnopravnosti polova... Detaljnije
Uloga muškaraca u dostizanju rodne ravnopravnosti
U mnogim zemljama ravnopravnost polova se još uvijek smatra „ženskim pitanjem“. Ravnopravnost polova, prema čestim shvatanjima, ne problematizuje muškarce. Stoga je neophodno naglasiti potrebu za razumijevanjem veoma širokih veza muškaraca sa (ne)ravnopravnošću polova.... Detaljnije
Rod i transport
Žene i muškarci imaju različite ekonomske i društvene uloge i odgovornosti, a time i različite putničke i transportne potrebe i mogućnosti. Položaj žena, pri tome, je znatno otežan usljed preovlađujućih stereotipnih pogleda na njihove uloge i sposobnosti... Detaljnije
Ravnopravnost polova u radu, zapošljavanju i pristupu resursima
Pravo na rad je osnova ekonomske i socijalne sigurnosti svih pojedinaca. Pravo na rad spada u grupu ekonomskih i socijalnih prava, koja direktno utiču na ostvarivanje mnogih drugih ustavima i zakonima zagarantovanih
prava i sloboda... Detaljnije
Rodno odgovorni budžeti
Budžet kao javni instrument provođenja zakona, politika i strategija vlasti mora biti usmjeren na građane i građanke kao krajnje korisnike. Da bi se obezbijedila efikasnija i pravednija raspodjela sredstava, javni budžeti, od državnog do lokalnog nivoa vlasti, moraju identifikovati i uvažavati potrebe i prioritete različitih grupa žena i muškaraca. Detaljnije
Obilježavanje 8. marta - Međunarodnog dana žena
Međunarodni dan žena obilježava se 8. marta svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća žena. Ovaj dan treba da se obilježava dostojanstveno, s poštovanjem i u znak zahvalnosti onim ženama koje su se borile za pravo glasa, pravo na bolje radne uslove, pravo na život, pravdu, mir i dostojanstvo za sve. Detaljnije
Rodna ravnopravnost - zaštita životne sredine i održivi razvoj
Žene predstavljaju veoma važnu ulogu u održivom razvoju, te je potrebno promovisati rad i učešće žena u svim oblastima zaštite životne sredine i održivog razvoja. Dostizanje rodne ravnopravnosti može biti jedan od najboljih načina unapređenja životne sredine i održivog razvoja.Glas žena je veoma važan za budućnost i opstanak svijeta. Detaljnije